Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Kako je Bog nastao?

Ja sam vjernik, vjerujem u Boga i trudim se živjeti po Njegovim riječima, ali mi jedno nije nikako jasno. Kako je Bog nastao, je li prije Njega netko bio? Vjerujem da je On sve stvorio i da je On začetnik svega, ali kako je On nastao, kako je On stvoren?
Nadam se da razumijete moje pitanje,
Marko


Poštovani Marko,

Bog je vječan. Njega nitko nije stvorio. Nitko i ništa nije postojalo prije Njega. On je uvijek bio, On jest i uvijek će biti. Bog je sve drugo stvorio iz ničega. Mi to svojim razumom ne možemo u potpunosti dokučiti. No, jedan od najvećih kršćanskih teologa Toma Akvinski dao je 5 glasovitih  dokaza koje izvodi iz iskustva da Bog postoji i da je kao takav vječan. No, ni ti razumski dokazi opet nisu zadovoljavajući da bi se obuhvatila veličantvena Božja opstojnost.

1. Argument za postojanje nepokrenutog pokretača

•Sve što se pokreće, pokrenuto je od drugoga.

•Tog pokretača opet pokreće nešto treće.

•Ali, taj lanac pokretača nije beskonačan jer u protivnom do pokretanja ne bi ni došlo (jer u beskonačnosti nema prvoga).

•Stoga, mora postojati nepokrenuti pokretač koji sve pokreće a da pri tom sam ostaje nepokrenut.

•Tog nepokrenutog pokretača ljudi nazivaju Bog

2. Argument za neuzrokovani uzrok

•Sve ima svoj uzrok.

•I svaki uzrok opet ima svoj uzrok.

•Ali, ne možemo imati beskonačan niz uzroka.

•Stoga mora postojati neki neuzrokovani uzrok koji uzrokuje svaku promjenu, ali pri tom sam nije prouzrokovan ničijim utjecajem.

•Takav neuzrokovani uzrok ljudi nazivaju Bog.

3. Argument iz razlikovanja mogućnosti i nužnosti potrebe

•Pojedine stvari nastaju i kasnije nestaju.

•Dakle, u jednom trenutku nije postojala nijedna stvar.

•No nešto počinje postojati samo uzrokovanjem nečeg što već postoji.

•Dakle, mora postojati biće čije je postojanje neophodno nužno i koje će svi smatrati Bogom.

4. Argument iz stupnjeva kvalitete

5. Argument iz konstrukcije

A evo i nekih točaka iz Katekizma katoličke crkve:

27 Čežnja za Bogom upisana je čovjeku u srce, jer je od Boga i za Boga stvoren. Bog nikad ne prestaje čovjeka privlačiti sebi. Samo će u Bogu čovjek pronaći istinu i blaženstvo za čime neprekidno traga:

"Posebno bitna crta ljudskog dostojanstva jest ta što je čovjek pozvan u zajedništvo s Bogom. Već od samog svog postanka čovjek je pozvan da stupi u dijalog s Bogom, jer samo stoga postoji što ga je Bog iz ljubavi stvorio i što ga iz ljubavi stalno uzdržava. Čovjek ne može punim životom po istini živjeti ako tu ljubav slobodno ne prizna i ako se svome Stvoritelju ne povjeri".

28 Odvajkada, pa sve do naših dana, ljudi su na mnogo načina izrazili svoje traženje Boga kroz svoje vjerske nazore i religiozna ponašanja (molitve, žrtve, obrede, razmatranja, itd.). I pored toga što ovi izražajni oblici mogu biti višeznačni, oni su toliko općeniti da se čovjeka može obilježiti kao religiozno biće:

Bog "od jednoga sazda cijeli ljudski rod da prebiva po svem licu zemlje; ustanovi određena vremena i međe prebivanja njihova da traže Boga, ne bi li ga kako napipali i našli. Ta nije daleko ni od koga od nas. U njemu, doista, živimo, mičemo se i jesmo"(Dj 17,26-28).

31 Budući da je stvoren na sliku Božju i pozvan da upozna i ljubi Boga, čovjek koji Boga traži otkriva neke "putove" da bi došao do spoznaje Boga. Oni se nazivaju također "dokazima za opstojnost Božju", ne u smislu prirodoznanstvenih dokaza, već u smislu "konvergentnih i uvjerljivih obrazloženja" koja nam omogućuju doći do prave sigurnosti.

Ti "putovi" koji nas približuju Bogu imaju kao ishodišnu točku stvorenje: materijalni svijet i ljudsku osobu.

32 Svijet. Polazeći od gibanja i nastajanja, iz kontingencije, iz reda i ljepote svijeta može se spoznati Boga kao izvor i svrhu svemira.

Sveti Pavao s obzirom na pogane tvrdi: "Što se o Bogu može spoznati, očito im je: Bog im je očitovao. Uistinu, ono nevidljivo njegovo, vječna njegova moć i Božanstvo, onamo od stvaranja svijeta, umom se po djelima vidi" Rim 1,19-20.

A sveti Augustin kaže: "Ispitaj ljepotu zemlje, mora, prorijeđena i svugdje prisutna zraka; ispitaj ljepotu neba(...) ispitaj sve te stvari. Sve će ti odgovoriti: Gledaj nas samo i promotri kako smo lijepe! Njihova je ljepota kao njihov hvalospjev ('confessio'). No, ta stvorenja, tako lijepa a ipak promjenljiva, tko ih je stvorio ako ne netko tko je lijep ('pulcher') a nepodložan mijeni?"

33 Čovjek. Svojom otvorenošću prema istini i ljepoti, svojim smislom za moralno dobro, svojom slobodom i glasom svoje savjesti, svojom čežnjom za beskonačnim i za srećom čovjek postavlja pitanja o Božjoj opstojnosti. U svemu tome on zamjećuje znakove vlastite duhovne duše. Budući da je "klica vječnosti što je u sebi nosi, nesvediva na samu materiju", čovjekova duša može imati svoje porijeklo samo u Bogu.

35 Čovjek ima sposobnosti koje mu omogućuju da upozna opstojnost osobnoga Boga. Ali da bi ušao u neki odnos prisnog prijateljstva s Bogom, Bog se htio čovjeku objaviti i dati mu milost da tu Objavu u vjeri prihvati. "Dokazi" za opstojnost Božju međutim mogu pripraviti na vjeru i dovesti do zaključka kako se ona ne protivi ljudskom razumu.

37 Pa ipak je čovjeku, u povijesnim okolnostima u kojima se nalazi, veoma teško upoznati Boga samim svjetlom svoga razuma.

"Jer, premda je ljudski razum, po sebi, stvarno sposoban da dođe do istinite i do sigurne spoznaje, da postoji jedan, osobni Bog, koji svojom providnošću uzdržava i upravlja svijetom, te da postoji prirodni zakon, što ga je Stvoritelj u naša srca usadio, ipak taj isti razum nailazi na mnoge poteškoće da se uspješno i plodno služi ovom svojom prirodnom moći. Jer istine, koje se tiču Boga i odnosa ljudi s Bogom, potpuno nadilaze red vidljivih stvari, i kad trebaju utjecati na ljudsko djelovanje i oblikovati život, traže od čovjeka žrtvu i odricanje. U nastojanju da dođe do tih istina ljudskom pak umu smetaju ne samo utjecaj osjetila i mašte, nego i neuredne težnje, koje su posljedica istočnoga grijeha. Zato se događa, da ljudi glede tih pitanja rado uvjeravaju sami sebe, da je neistinito ili barem dvojbeno ono, što oni neće da bude istinito".

38 Zbog toga je potrebno da čovjek bude prosvijetljen Objavom Božjom ne samo u onome što nadilazi njegovo shvaćanje, nego i u "vjerskim i ćudorednim istinama, koje ljudskom razumu nisu po sebi nedohvatne, da bi ih, u sadašnjem položaju ljudskog roda, svi mogli spoznati bez teškoća, s čvrstom sigurnošću i bez primjese ikakve zablude".

43 Kad tako govorimo o Bogu, naš se govor doduše izražava na ljudski način, ali stvarno on dosiže samoga Boga, a da ga ipak ne može izreći u njegovoj beskrajnoj jednostavnosti. Trebamo sebi posvijestiti, da "se ne može istaći neka sličnost između Stvoritelja i stvorenja a da se između njih ne opazi još veća različitost", te da "o Bogu ne možemo dokučiti ono što On jest, nego samo što On nije, i kako se druga bića postavljaju prema njemu".

39 Priznavajući ljudskom razumu sposobnost da upozna Boga, Crkva izražava uvjerenje, da je moguće svim ljudima i sa svima ljudima govoriti o Bogu. To je uvjerenje podlogom za njezin dijalog s drugim religijama, s filozofijom i znanostima, ali također s nevjernicima i ateistima.

36 "Naša sveta majka Crkva čvrsto drži i uči da se Bog, počelo i svrha svih stvari, može s prirodnim svjetlom ljudskog razuma sigurno spoznati iz stvorenih stvari". Bez te sposobnosti čovjek ne bi mogao prihvatiti Objavu Božju. Čovjek ima tu sposobnost jer je "na sliku Božju" stvoren.

47 Crkva uči da se jedinog i istinitog Boga, našeg Stvoritelja i Gospodina, može sa sigurnošću upoznati po njegovim djelima prirodnim svjetlom ljudskog razuma.

48 O Bogu možemo stvarno govoriti, polazeći od mnogostrukih savršenosti stvorova, po kojima su oni slični beskrajno savršenom Bogu. No naš ograničeni govor ne može iscrpsti Božjeg Otajstva.

Božji blagoslov!

don Damir




Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh