Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Izvor evanđelistima

Kako su evanđelisti mogli znati što je Isus govorio u Getsemanskom vrtu ako nikog nije bilo pokraj njega, jer su učenici svi pozaspali i bili su udaljeni koliko se može dobaciti kamenom? Hvala. Tiho


Dragi Tiho,

Evanđelist Luka već nam na samome početku naznačuje kako je on sastavio svoje evanđelje:
“Kad već mnogi poduzeše sastaviti izvješće o događajima koji se ispuniše među nama - kako nam to predadoše oni koji od početka bijahu očevici i sluge Riječi - pošto sam sve, od početka, pomno ispitao, naumih i ja tebi, vrli Teofile, sve po redu napisati da se tako osvjedočiš o pouzdanosti svega u čemu si poučen.”
Dakle, Luka je “sve pomno ispitao”. Nije bio Židov, već poganin grčkog roda, iz Antiohije Sirijske. Istočne ga Crkve tradicionalno ipak smatraju jednim od sedamdesetorice učenika koje je Isus slao pred sobom, te jednim od dvojice učenika koji su sreli Gospodina na putu u Emaus. Prema tom mišljenju Luka bi mogao i sam biti svjedokom nekih od događaja o kojima izvještava. No, većina suvremenih egzegeta smatra da Luka ipak nije bio očevidac, a u prilog tome shvaćanju ide i činjenica da u gore navedenim recima ne govori u prvom licu množine kada spominje “očevice i sluge Riječi”, za razliku od Djela apostolskih u kojima ponekad govori “mi”, otkrivajući tako da je i sam (uz apostola Pavla, kojemu je bio pratilac) nazočio događajima o kojima piše.   
U svakom slučaju, evanđelist Luka je očito “ispitivao” svjedoke i vjerodostojne dokumente kako bi svome čitatelju mogao zajamčiti “pouzdanost”. Ti su svjedoci mogli biti apostoli i druge Isusu bliske osobe, te ostali koji su mogli posvjedočiti određene događaje. Za neke je događaje moguće, s obzirom na okolnosti, i preciznije utvrditi izvor izvještaja. Primjerice, u slučaju navještenja Gospodinova rođenja taj je izvor po svemu sudeći bila blažena djevica Marija, koja je od ljudi jedina prisustovala tome događaju, a zatim “pohranjivala sve te događaje i prebirala ih u svome srcu” (Lk 2,19).
Za molitvu u Getsemanskome vrtu, kao i za neke druge događaje (npr. kušnja u pustinji) možemo slično zaključiti da je samo Isus mogao ispripovijedati njihov sadržaj. Upravo nam Lukina Djela apostolska naznačuju da je to i učinio – “četrdeset im se dana ukazivao i govorio o kraljevstvu Božjem”.(Dj 1,3) “To pak kraljevstvo započinje sjati ljudima u Kristovoj riječi, djelima i prisutnosti” (LG 5). U Kristu je punina Božjega kraljevstva. Stoga Ivan evanđelist u svome evanđelju prikazuje Isusa koji na neki način naviješta samoga sebe (“Ja sam kruh života”; “Ja sam svjetlost svijeta”; “Ja sam pastir dobri”), pri čemu je taj navještaj ravan navještanju Božjega kraljevstva kod drugih evanđelista. Upravo uočivši ovu podudarnost između osobe Isusa Krista i kraljevstva Božjega, crkveni je pisac iz starine Origen za Krista skovao naziv “autobasileia” - “on-sam-je-kraljevstvo”. Dakle, možemo zaključiti da kada Luka piše da je apostolima Isus “četrdeset dana govorio o kraljevstvu Božjem”, tu svakako ulazi i govor o njemu samome, te tumačenje događaja iz njegova života, osobito tako važnih kao što je ona noć u Getsemanskom vrtu “kad je bio predan”.

Btb,
don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh