Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Može li rimokatolik postati grkokatolički svećenik?

Može li prema crkvenom propisu katolik "postati" grkokatolik, odnosno može li katolik postati grkokatolički svećenik i ako da kako?


Poštovani!

Najprije ti želim skrenuti pozornost na ispravnu uporabu pojmova. «Katolik» je viši pojam, pod čiji opseg spadaju i pojam «rimokatolik» i «grkokatolik» kao koordinirani pojmovi, odosno pojmovi «iste razine». Tako pojam «katolik» sasvim jednako označava i rimokatolika i grkokatolika. U tom smislu tvoje bi pitanje zapravo glasilo može li rimokatolik postati grkokatolik, odnosno grkokatolički svećenik.
 
U tom smislu Zakonik kanonskog prava određuje u kanonu 112 ovako:
§ 1. Pošto primi krštenje, pribraja se drugoj samosvojnoj obrednoj Crkvi:
     1. onaj tko je dobio dozvolu Apostolske Stolice;
     2. ženidbeni drug koji pri sklapanju ženidbe ili dok ona traje izjavi da prelazi u samosvojnu obrednu Crkvu drugog ženidbenog druga; kad prestane ženidba, može se slobodno vratiti u latinsku Crkvu;
     3. djeca onih o kojima se govori u br. 1 i 2 prije navršenih četrnaest godina, a isto tako u mješovitoj ženidbi djeca katoličke stranke koja je zakonito prešla u drugu obrednu Crkvu; pošto navrše spomenutu dob, mogu se vratiti u latinsku Crkvu.
   
§ 2. Običaj, ma kako dugotrajan, primanja sakramenata po obredu druge samosvojne obredne Crkve ne uključuje pribrajanje tvoj Crkvi.

Dakle, za slučaj odrasle osobe ostaju nam relevantna prva dva broja prvog paragrafa: može se «postati članom» samosvojne Crkve bizantsko-slavenskog obreda dozvolom Apostolske Stolice ili ženidbom s osobom koja toj Crkvi već pripada.
O dozvoli Apostolske Stolice valja napomenuti da je Državno tajništvo 1992. uskladilo disciplinu Rimske Crkve s disciplinom istočnih Crkava na način  da se dozvola Apostolske Stolice podrazumijeva u slučaju da:
1. na istom teritoriju postoji jurisdikcija i zapadnog i istočnog biskupa (kao što je to u Hrvatskoj)
2. oba biskupa – biskupije kojoj osoba pripada i biskupije u koju želi prijeći – daju napismeno svoj pristanak za prijelaz

Dakle, ostaje pitanje koji se kriteriji u praksi postavljaju za takav prijelaz. Obično se traži objektivna veza s istočnim obredom, to jest podrijetlo od roditelja ili barem bake ili djeda koji su pripadnici toga obreda (bilo da su grkokatolici, bilo da su pravoslavci, budući da se radi o istom obredu). Zatim, budući da biskupi obično osobno ne poznaju vjernika koji od njih moli dozvolu za prijelaz, oni se pouzdaju u svjedočanstva drugih osoba. To je ponajprije (rimokatolički) župnik koji bi trebao poznavati svoga župljanina i na temelju toga izdati preporuku svome biskupu da mu izda dozvolu za prijelaz. Nadalje, prednost je određena osobna povijest sudjelovanja u životu eparhije u koju se želi prijeći. U tom smislu grkokatolici mogu posvjedočiti svome vladiki tko je i kakva je osoba koja traži prijelaz.

A koje su to karakteristike koje biskupima ulijevaju povjerenje i povećavaju izglede za dobivanje dozvola? Prvenstveno odsutnost pogrešnih motiva, kao što bi bili prijezir prema vlastitome obredu ili nastojanje da se izbjegne rimokatolička disciplina celibata. U tom smislu osoba koja traži prijelaz želeći se zarediti, ali se ne misli ženiti zasigurno pobuđuje manje sumnje. Zatim je tu prisutnost pozitivnih karakteristika kao što su poznavanje obreda i ljubav prema njemu te pohvalan prethodni kršćanski život.   

Vrlo je važno da osoba koja traži prijelaz bude sasvim u savjesti uvjerena da je to Božja volja za nju, to jest da se ne radi o hiru ili traženju nekakvih lakših puteva.

Ukoliko se uistinu radi o Božjoj volji, za vjerovati je da će njegova providnost pronaći načina da se takav prijelaz i ostvari.  

Btb,
don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh