Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Ženidba, kršćanski brak

Jesu li Marija i Josip bili u valjanom braku ako svoj bračni savez nisu zapečatili krvlju?


Prije svega, moramo razjasniti nekoliko stvari. Prva od njih tiče se naravi ženidbe i braka koji iz nje proizlazi. Treba nam biti jasno da je ženidba i naravna i religiozna stvarnost. Ona nije nastala s kršćanstvom, već je u nekom obliku nalazimo prisutnu u svim kulturama i svim vremenima. Knjiga Postanka govori o Božjem poticaju ljudima: „Plodite se i množite i napunite zemlju“ (Post 1,28). Iz toga vidimo da je ženidba sama po sebi, božanska ustanova.

Sada dolazimo do sljedećeg pitanja: u čemu se sastoji specifičnost kršćanske ženidbe? Odgovor je: u njenoj sakramentalnosti! Ženidbu, po sebi posvećenu ustanovu zajedništva muškarca i žene, Isus Krist je među krštenicima uzdigao na razinu sakramenta. Dakle, ona nije samo naravni savez, već i sakrament – vidljivi znak Božje milosti u svijetu. Preciznije rečeno: kada dvoje nekrštenih sklapa ženidbu, radi se o „naravnoj ženidbi“. Ona je sveta već samim tim što participira na Božjem stvarateljskom planu, ali nije sakrament. Ta, po naravnom pravu sveta ženidba, kod onih koji su kršteni poprima osobitu svetost i postaje sakrament.

Kada su u pitanju Marija i Josip, prva stvar koje se dotičemo jest to da oni nisu bili kršćani, već Židovi koji su sklopili valjanu ženidbu po židovskom pravu. Sada bi možda netko mogao prigovoriti da njihova ženidba onda nije bila sakramentalna. Međutim, jedna vrlo bitna stvar se tu previđa – brak sv. Josipa i Marije je uključivao Sakrament iz kojeg izviru svi drugi sakramenti – Isusa Krista. Prema tome, njihov brak je bio itekako sakramentalan i na najizvrsniji način je ukazivao na djelovanje Božje milosti.

No, ti si se dotakla i još jedne teme – nerazrješivosti. „Zapečatiti krvlju“ inače je samo metaforički izraz za nerazrješivost i on se kao takav ne koristi u službenim dokumentima Crkve. Zakonik Kanonskog Prava operira s dva izraza vezana za ženidbu. Prvi je „tvrda ženidba“, a drugi je „tvrda i izvršena ženidba“. Ako je ženidba između dvoje krštenika sklopljena valjano (bez kanonskih zapreka, u slobodu i s valjanim pristanak), ona se naziva tvrdom ženidbom. To će reći da je ženidba valjana i sakramentalna već u trenutku kada mladenci valjano podjele sakrament vjenčanja jedno drugome. Međutim, dok je još u toj fazi, ženidba još uvijek nije apsolutno nerazrješiva. Iako je valjana i sakramentalna, još uvijek postoji mogućnost podnošenja molbe za oprost od „tvrde neizvršene ženidbe“. Taj oprost može podijeliti samo papa, uz opravdane razloge.

Kada ženidba postaje apsolutno nerazrješiva? Onda kada ženidbeni drugovi „međusobno na ljudski način izvrše bračni čin po sebi prikladan za rađanje djece.“ (usp. Zakonik Kanonskog Prava, kan. 1061) Od takve ženidbe nitko, nikada i ni u kakvim okolnostima ne može dati oprost.

Iz ovog što je rečeno važno je primijetiti da spolni čin između supružnika nije uvjet valjanosti i sakramentalnosti ženidbe! Samim time što su supružnici u liturgijskom obredu izrekli svoju slobodnu privolu za sklapanjem braka, njihov savez postaje valjan i sakramentalan. Spolni odnos se tiče samo statusa nerazrješivosti ženidbenog veza. S obzirom da je ženidba po naravi usmjerena rađanju djece kroz tjelesno sjedinjenje supružnika, Crkva ovom elementu daje veliku važnost. Jednom kada ženidbeni drugovi pristupe tom sjedinjenju, njihova ženidba postaje apsolutno nerazrješiva.

Ovo pitanje je u povijesti kanonskom prava bilo prijeporno još od 12. stoljeća. Tada su glavni pravni autoriteti bile dvije kanonske škole, pariška i bolonjska, koje su imale različita mišljenja o nerazrješivosti ženidbe. Pariška je škola, naime, smatrala da ženidba postaje nerazrješivom već samim činom privole, dok je bolonjska škola smatrala da ženidba postaje sakramentom samo kad je izvršena. Rasprava je dovršena učenjem pape Aleksandra III. da je ženidba sakrament ako i nije izvršena, ali da nerazrješiva postaje samo izvršenjem spolnog čina.

Eto ga! Iako smo se malo odmakli od prvotnog pitanja, vjerujem da će ovih par natuknica biti vrlo korisno da pojasni narav i vrijednost kršćanske ženidbe.

BTB,

Don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh