Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Isus u Starom Zavjetu

Zanima me: da li, kada i gdje se u Starome Zavjetu spominje Isus, treća božanska osoba, i na koji način ga pisac opisuje? Mir i dobro. BVB


Poštovani!

Tvoje me pitanje osobito raduje jer je Isus Krist početnik i dovršitelj naše vjere (usp. Heb 12,2) i čvrsta stijena na kojoj smo pozvani utemeljiti svoj život (usp. Mt 7,25). Stoga nema ništa važnije nego upoznati njega - Put, Istinu i Život.

Istina, Sin Božji, druga božanska osoba, objavljuje se u punom smislu riječi tek u Novome Zavjetu. U Starome pak Zavjetu Bog se objavljuje prvenstveno kao Jahve, kojega će Isus zvati Ocem.

Međutim, Stari Zavjet već u Knjizi Postanka govori o tome kako Bog stvara riječju (usp. Post 1). Ivanovo evanđelje otkriva nam da se radi upravo o Riječi po kojoj je sve stvoreno i koja je u punini vremena tijelom postala – Isusu Kristu (usp. Iv 1,1-4.14). On je, dakle, i personificirana Mudrost koja je «prije vjekova» i koja je «podigla šator» u Izraelu (usp. Sir 24).

Također, već od Knjige Postanka čovječanstvo iščekuje Spasitelja, Mesiju («On će ti glavu satirati, a ti ćeš mu vrebati petu”, Post 3,15). Taj se mesijanski lik dalje oblikuje kroz cijeli Stari Zavjet. Stoga će Meliton Sardski (2.st.) ustvrditi kako je Mesija-Krist ubijen u Abelu, vezan u Izaku, izgnan u Jakovu, prodan u Josipu, izložen u Mojsiju, žrtvovan u jaganjcu, progonjen u Davidu, izrugan u prorocima. Iz toga se vidi kako su kršćani od početka vidjeli sve značajne starozavjetne likove prvenstveno kao pralikove Krista. S time u skladu Rim 5,14 eksplicitno tvrdi kako je (i) Adam Kristov pralik.

Ta se mesijanska iščekivanja i proroštva uglavnom uobličuju kroz tri odvojene, a ipak povezane javne funkcije što ih Mesija ima ispuniti: to su službe proroka, svećenika i kralja.

Mesijanski kralj kojega je Izrael iščekivao označili su kao pralikovi prije svega David i Salomon. Očekivalo se da on zavlada “do granica svijeta” (Ps 72,8) i spasi siromahe i nevoljnike od nepravde i nasilja (usp. Ps 72,12-14). Psalam 110 nazvat će ga Gospodinom koji sjedi na prijestolju zdesna Gospodinu (što Mk 16,19 pokazuje kao ispunjeno u Kristu). Prorok Daniel pak navješćuje mesijansko kraljevstvo kao ono koje će satrati druga kraljevstva, a samo ostati dovijeka (usp. Dn 2,44).

Proročka služba odnosi se prvenstveno na donošenje božanske objave. Izrael u tom smislu još od Mojsija iščekuje proroka velikog kao što je on bio, i za kojega je sam Mojsije rekao da ga treba slušati (usp. PnZ 18,15,19). Matejevo evanđelje upravo u tom kontekstu prikazuje Isusa kao onoga koji je došao ispuniti Zakon Mojsijev (Mt 5,17). Dakako da su i sami proroci, kako u svojim riječima, tako i u svojim ponašanjima i životnim sudbinama, najavljivali Onoga koji ima doći. Nije li upravo Krist onaj koji je, primjerice, “razorio djela đavolska” (1 Iv 3,8) kao što je Daniel uništio zmaja i idolski hram? Nije li Daniel nadvladao opasnost “sigurne smrti” u zapečaćenoj lavljoj jami i time predoznačio Isusovo uskrsnuće u zapečaćenom grobu?

Svećeništvo je također institucija vrlo važna za mesijanski lik. Od tajanstvenog lika velikog svećenika Melkisedeka, preko levitskog svećeništva, sve do velikog svećenika Jošue kao mesijanskog lika kod proroka Zaharije razvija se iščekivanje Mesije koji će ustanoviti savršeno bogoslužje. Taj će veliki svećenik prinijeti žrtvu koja će postići ono za čime su druge žrtve tek težile – konačno pomirenje čovjeka i Boga. Koliko je ovaj svećenički aspekt važan pokazuje činjenica da je cijeli jedan spis Novoga Zavjeta – Poslanica Hebrejima – posvećen otkrivanju ove dimenzije života i poslanja Isusa Krista u svjetlu Staroga Zavjeta.   

Iako, dakle, cijeli Stari Zavjet na skrovit način govori o Kristu, posebno valja izdvojiti jednu biblijsku knjigu koja je toliko mesijanska da ju se ponekad čak počasno naziva “petim evanđeljem”. Radi se o Knjizi proroka Izaije, koja osobito u svoje četiri pjesme o Sluzi Jahvinom do nevjerojatnih detalja opisuje ono što se stoljećima kasnije zbilo s Kristom.  

Želim naglasiti da je sve napisano tek zbir spontanih napomena koje mogu biti samo uvod u pravi odgovor na tvoje pitanje. Nadam se da ćeš, uz pomoć bogate riznice Crkve, kroz svoj kršćanski život sam sve više otkrivati taj odgovor, odnosno tko je zapravo Isus Krist.

Btb,
don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh