Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Crkva i karizmatski pokret

Poštovani don Damire,
molila bih Vas za objašnjenje zašto postoji otpor prema karizmatskoj obnovi, pogotovo unutar KC? Koje su, ako ih uopće ima, sporne stavke, ili bolje rečeno, zašto toliki oprez?
Isto me zanima, može li govorenje u jezicima imati bilo kakav negativni utjecaj i jesu li savjeti oko započinjanja molitve u jezicima potpuno sigurni i bezopasni za osobu.
Žalosti me i zbunjuje što se stvara podjeljenost i ne znam čemu vjerovati. Npr., nedavno sam čula da se ne damo zavarati krštenjem u Duhu Svetom jer je svatko već na svome krštenju kršten i vodom i Duhom Svetim. Moram priznati da sam se složila s time, i mislim da može biti problem sam termin (ali ne i sam čin izlijevanja Duha Svetoga). Koje je mišljenje Crkve? Unaprijed zahvaljujem na odgovoru.


Poštovana,

hvala ti na ovim važnim pitanjima. Katolički karizmatski pokret ili Obnova u Duhu Svetom jest struja milosti u Kristovoj Crkvi. Radi se prvenstveno o milostima žive vjere, živog odnosa s Bogom, a zatim i o otvorenosti za djelovanje Duha Svetoga koji čovjeka posvećuje, a također i obdaruje posebnim milostima – karizmama, čija je svrha izgradnja Crkve.

Radi se o obliku duhovnosti koji je prepoznatljiv u samom životu Isusa Krista, kako nam ga opisuju Evanđelja, te u životu apostola, koji su preobraženi iskustvom Pedesetnice pronijeli Kristovo spasenje sve do nakraj svijeta.

Kanonski je priznat ICCRS kao središnja služba, tijelo za promicanje katoličke karizmatske obnove.

Prigovori koji se upućuju karizmatskom pokretu jesu različiti.

Jedan od njih je da je to protestantska duhovnost, «uvezena» u Katoličku Crkvu kao strani element. Argument za tu tvrdnju je činjenica da je pentekostalni pokret među protestantima kronološki prethodio onome među katolicima 60-ih godina 20.st. Međutim, istina je da se radi o iskustvu Pedesetnice i o drugim fenomenima koji su bili prisutni na početku Kristove Crkve, koja je jedna, sveta, katolička i apostolska. Također, tijekom stoljeća je, osobito među svecima, bilo sačuvano mnogo od tih fenomena. Također, teologija karizmi dio je nauka Crkve, od Teološke Sume sv. Tome Akvinskoga (naučitelja Crkve) do Dogmatske konstitucije o Crkvi Drugoga vatikanskoga sabora. Nadalje, Katolička Crkva ima puninu sredstava spasenja i djelovanja Duha Svetoga. To što određena kršćanska zajednica koja nije u punom zajedništvu s Katoličkom Crkvom u nekom trenutku potpunije živi «nešto» od tog poklada nipošto ne znači da to «nešto» nije katolička stvarnost, već samo da smo mi katolici tijekom vremena malo zaboravili na neke stvari koje pripadaju našoj baštini. U tom smislu protestantska braća jesu djelovala poticajno na nas katolike, i to ne samo po pitanju karizmi, nego primjerice i glede odnosa prema Svetom pismu.

Drugi prigovor na tragu je prvoga, a tiče se toga da se kroz karizmatski pokret uvlači protestantski oblik bogoslužja, njihova glazba koja je strana rimskom obredu i slično. Tu s jedne strane treba upozoriti da su bogoslužja prve Crkve u Korintu također bila vrlo «karizmatska», pa u tom smislu opet nije riječ o nečemu protestantskom, već o povratku na same izvore kršćanstva. S druge strane, katolici bi trebali što bolje poznavati vlastitu vjersku i obrednu tradiciju kako bi i karizmatski element što bolje integrirali u nju.   
 
Treći prigovor bi bio da su karizmatici duhovno nezreli, nedisciplinirani, skloni zabludama i pretjerano navezani na određene duhovne utjehe, vanjske manifestacije i tome slično. Tu valja reći da mnoštvo onih koji dožive «krštenje u Duhu» (o tome nešto kasnije) time doživljavaju svoje duhovno buđenje i zapravo tek započinju ozbiljni duhovni život. U tom smislu radi se o duhovnoj novorođenčadi. Kao što od male djece ne očekujemo zrelost, već ih odgajamo da bi tu zrelost postigli, tako i od onih koji su duhovno tek probuđeni ne možemo očekivati svetost svojstvenu osobama na kasnijim etapama duhovnoga puta. Također, karizmatske zajednice još su relativno mlada pojava, i često nemaju odgovarajuću podršku pastira u svome radu. U tom smislu ponekad dolazi do improvizacija koje nisu najsretnije, ali su maksimum što neka skupina entuzijasta u tom trenutku može.  

Također, sam naziv «karizmatski» kao da pretjerano ističe karizme, koje su po važnosti ispod osobnog posvećenja koje Duh Sveti čini u životu osobe po krepostima. Taj prigovor kao da i sam pokret uvažava kada često koristi ili čak preferira drugi naziv – «Obnova u Duhu Svetom». Međutim, i kada se kaže «karizmatski pokret» misli se na specifični naglasak po kojem je pokret poznat, te na izgradnju Crkve kojoj karizme služe, a nipošto ne na to da se karizme uzdiže na mjesto koje im ne pripada u hijerarhiji vrijednosti.

Molitvi u jezicima osoba se može otvoriti na opisani način. No, kada se i primi ta karizma, trebalo bi ju u nekom trenutku podvrgnuti provjeri putem karizme tumačenja jezika.

«Krštenje u Duhu» nipošto ne znači da sakramentom krštenja nismo nanovo rođeni odozgor polijevanjem vodom i djeovanjem Duha Svetoga. Međutim, ostaje žalosna činjenica da u velikom broju onih koji prime ovaj sakrament (i svetu krizmu) ne «zaživi» sama milost sakramenta. Jednostavno, te osobe ne dožive ono što krštenje znači – prvenstveno da su ljubljena djeca Božja, kako je Otac nebeski posvjedočio na Jordanu za svoga Sina Isusa. Kao da netko primi paket kojega nikada ne otvori i stoga nema ni koristi od onoga što je unutra. «Krštenje u Duhu» je tehnički termin usvojen da bi se označilo to iskustvo «otvaranja paketa», odnosno primanja milosti već slavljenih sakramenata. To je svojevrsna obnova krštenja (redovito i krizme). Da se izbjegne pomutnja, možda je bolje koristiti neki drugi naziv, kao npr. «izljev Duha».   

Ovdje je link službene stranice ICCRIS-a:
http://www.iccrs.org/

Btb,
don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh