Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Deuterokanonske knjige

Hvaljen Isus i Marija!
Nedavno sam pronašla u obiteljskoj ostavštini podosta star prijevod Biblije na hrvatski jezik, no čitajući je primijetila sam da pojedinih biblijskih knjiga nedostaje. Ljude koje sam pitala o tome kažu mi da nedostaju deuterokanonske knjige i da je to protestantska Biblija. Pošto se radi o prijevodu Daničić/Karadžić, nekako mi se odgovor o protestantskoj Bibliji ne uklapa. Ovim bih Vas putem htjela priupitati što su to točno deuterokanonske knjige? Koje knjige
Staroga zavjeta prihvaća Rimokatolička Crkva, koje Pravoslavna Crkva a koje protestantske zajednice? Koje knjige prihvaćaju grkokatolici u Hrvatskoj? Hvala Vam!



Uvijeke!

Kanonske knjige su knjige koje ulaze u kanon, popis knjiga Svetoga pisma. Kada je riječ o starozavjetnom kanonu, on se razlikovao kod Židova u Izraelu i u dijaspori. Naime, ovi potonji su koristili Septuagintu, grčki prijevod Staroga zavjeta, u kojem su bile i knjige kojih u hebrejskoj Bibliji (Starom zavjetu) nije bilo. Te knjige koje su u kanon ušle kasnije, «u drugom krugu», zovu se deuterokanonske (grč. deuteros – drugi). Iako su Židovi na koncu odbacili deuterokanonske knjige (jer nisu pisane na hebrejskom), one su u kršćanstvu, koje je uvijek priznavalo Septuagintu, zadržane. Međutim, postoje i dijelovi Septuaginte koji nisu prihvaćeni u Katoličkoj Crkvi, kao što je, primjerice, Treća knjiga o Makabejcima.   

Što se tiče novozavjetnog kanona, i on je, poput starozavjetnoga, nastajao postupno. Mjesne su Crkve na svojim liturgijama čitale spise koji su u njihovom kraju uživali autoritet, a to je značilo da su na ovaj ili onaj način bili povezani s apostolima. Tako su mjesni kanoni u prvim stoljećima, uz univerzalno priznate spise, imali i određene specifičnosti. Međutim, kada su se u Crkvi počele pojavljivati različite hereze, čiiji su predstavnici citirali neke od tih spisa, pojavila se potreba za većom jasnoćom kanona. Stoga su spisi koji nisu imali univerzalni značaj, osobito ako su bili pogodni za kriva tumačenja, isključeni i formiran je  kanon kakvog danas poznajemo. Također je i među novozavjetnim spisima bilo onih koji su ušli u kanon kasnije od drugih, pa u tom smislu možemo govoriti i o novozavjetnim deuterokanonskim knjigama.

Papa Damaz je inicirao ovaj proces definiranja kanona svetih knjiga u Crkvi, kako starozavjetnih, tako i novozavjetnih, pri čemu se osobito koristio suradnjom sjevernoafričkih biskupa, koji su na svojim sinodama 393 u Hiponu i 397 u Kartagi, nakon analiza i rasprava dovršili prijedlog kanona, kojega je naposljetku prihvatio papa. Ne znamo kada se to točno dogodilo, ali znamo da je 405. papa Inocent promicao «kanon iz Kartage» diljem Zapadne Crkve. Na Istoku su neke Crkve odmah slijedile vodstvo Rima, dok je kod drugih to bilo otežano zbog unutarnjih sukoba. No, trulski sabor bizantske Crkve, kao i drugi nicejski ekumenski sabor priznali su kao obvezujuće kanone iz Kartage, u koje spada i kanon svetih knjiga. Stoga, tehnički, taj kanon obvezuje i današnje istočne Crkve, iako u praksi ponekih pravoslavnih Crkava postoje manja odstupanja. Neke, su, naime, istočne Crkve nastavile koristiti knjige koje su do tada bile u upotrebi.  

Crkvene zajednice koje su proizašle iz reformacije baštine kanon kojega je doradio Martin Luther u 16. st. isključivši deuterokanonske knjige Staroga Zavjeta: Knjigu o Tobiji, Knjigu o Juditi, Knjigu Mudrosti, Knjigu Sirahovu, Prvu i Drugu knjigu o Makabejcima, Knjigu proroka Baruha i dodatke Knjiga o Danijelu i Esteri. Ipak, iako te spise nije smatrao ravnima biblijskim nadahnutim knjigama, smatrao ih je korisnim za čitanje. Luther je pokušao isključiti i novozavjetne knjige: Poslanicu Hebrejima, Jakovljevu poslanicu, Judinu poslanicu i Otkrivenje, ali to naposljetku njegovi sljedbenici nisu prihvatili.

Btb,
don Damir



Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh