Uredovno vrijeme: Uto.-Pet. 16h-18h; SD Cvjetno naselje, Odranska 8, 10000 Zagreb; e-mail: studentski.kapelan@gmail.com

Zašto Božić slavimo 25.12.

Pošto je Blagovijest 25.3. možete li mi reći je li 25.12. namješten datum? Ispada točno devet mjeseci. I koja je poveznica Božića sa Bogom Mitrom koji se štovao također 25.12.?


Poštovani!

Tvrdnja da Božić ima poganske korijene počele su se osobito širiti u 17.st. s engleskim puritancima i škotskim prezbiterijancima, koji su odbacivali štošta katoličkoga kao neosnovano na Svetome pismu, zanemarujući Tradiciju.

Dvije su se takve teorije raširile od tada do danas.

Prva je da je Božić zamijenio Saturnalije, slavlje u čast rimskog boga Saturna koje se održavalo u prosincu. Međutim, Saturnalije su trajale više dana i završavale najkasnije do 25.12. (neki autori tvrde do 23.12.). Stoga zvuči neuvjerljivo da se htjelo smijeniti staro slavlje stavljajući novo na sam njegov završetak ili čak dva dana poslije.

Druga je tvrdnja da je Katolička Crkva ustanovila Božić 25.12. kako bi zamijenila Dan rođenja Nepobjedivog Sunca (Dies Natalis Deus Solis Invicti) kojega je ustanovio car Aurelian 274. godine. To «Nepobjedivo Sunce» se pak smatra jednim od izražaja kulta boga Mitre. Međutim, Hipolit Rimski u svome «Komentaru na Knjigu o Danielu» (oko 204. godine) tvrdi slijedeće: «Prvi se dolazak našega Gospodina u tijelu, kada je rođen u Betlehemu, zbio 25. prosinca, u srijedu». Hipolitova «Kronika» također smješta rođenje Gospodinovo na taj datum. Dakle, datum Božića bio je poznat dosta prije ustanovljenja svetkovine Nepobjedivoga Sunca.

Stoga ostaje pitanje kako je i zašto svetkovina Božića upravo 25.12.?
 
Najprije, u židovstvu Isusovoga vremena postojalo je vjerovanje o «cjelovitoj dobi» velikih izraelskih proroka: to je ideja da su oni umrli na sam dan njihova rođenja ili začeća. Budući da se od prvih stoljeća vjerovalo da je Isus umro 25.3. (npr. za to svjedoči Tertulijan, 150.-207.), to se vjerovanje primjenjeno na njega smatralo potvrdom datuma njegova začeća (koji je inače posvjedočen i kod Hipolita). Također se spekuliralo da je 25.3. datum stvaranja svijeta, dok se Kristovo začeće i uskrsnuće na taj datum onda u tom kontekstu interpretiralo kao novo stvaranje (usp. Katekizam 349; 2174). Rođenje, dakako, treba smjestiti 9 mjeseci kasnije – koliko je vrijeme trajanja trudnoće - 25.12.

Također, napravljeni su određeni izračuni kojima je otkriveno kako je Zaharija, otac Ivana Krstitelja služio u Hramu u jesen uoči začeća Isusova. Neposredno nakon Zaharijine službe začet je Ivan Krstitelj. Budući da iz evanđelja znamo kako se Navještenje dogodilo u šestom mjesecu Elizabetine trudnoće, to je također potvrdilo datum začeća, a onda i rođenja Gospodinova.  

Primjećuje se i da je 25.12. po julijanskom kalendaru bio datum zimskog solsticija, od kada dani počinju bivati dulji, a noći kraće. Ovu naravnu simboliku zasigurno su koristili i poganski kultovi koji su štovali božanstvo sunca, pa i oni stariji od kršćanstva. Međutim, za kršćane je Kristovo rođenje na taj datum bilo ispunjenje proroštva o «suncu pravde» iz Mal 4,2. Kršćanska objava od Knjige postanka jasno prikazuje sunce kao stvorenje Božje upravo protiv vjerovanja poganskih naroda koji su mu se klanjali. Biblija jasno kaže: «Gospodinu, Bogu svom se klanjaj i njemu jedinome služi» (Mt 4,10). Međutim, sunce je svakako prikladan simbol Božje slave. Naposljetku, ono omogućuje naravni život na zemlji. Upravo stoga i može označiti Krista, «bez kojega ne možemo učiniti ništa» (Iv 15,5) i koji je «svjetlo svijeta» (Iv 8,12).

Tako primjerice sv. Jeronim govori u jednoj svojoj božićnoj homiliji: «Čak i samo stvorenje daje za pravo našoj propovijedi, kozmos je svjedokom istinitosti naše riječi. Sve do ovoga dana rastu mračni dani, od danas se smanjuje tama... Raste svjetlost, uzmiče noć.» Zaharija u Lk 1,78 također prorokuje o Kristu kao o «Mladom Suncu koje će nas pohoditi s visine». U tom smislu svo stvorenje, pa tako i sunce, ostvaruje svoj na neki način sakramentalni značaj upućujući na svoga Stvoritelja (usp. Rim 1,20).

Papa Benedikt XVI u svojoj knjizi «Duh liturgije» također tvrdi da su odlučujuće za određivanje datuma Božića bile veze između stvaranja i križa, stvaranja i Kristova začeća.

Činjenica je da je samo svetkovanje Božića prošlo određeni razvoj, kao i da je u prvim stoljećima bilo i drugih datuma koji su se u pojedinim mjesnim Crkvama smatrali odgovarajućim za obilježavanje Kristova rođenja. Međutim, nadam se da ti je iz izloženoga jasnije zašto je baš 25.12. naposljeku prevladao.  


Btb,

don Damir  




Postavite novo pitanje

Ukoliko niste pronašli odgovor na ono što vas zanima, možete postaviti novo pitanje preko ove forme.

Don Damir Stojić

don Damir Stojic Don Damir Stojić, svećenik salezijanac, trenutno je studentski kapelan Grada Zagreba. Ako želite saznati više o njemu i njegovu radu, kliknite ovdje.

Povratak na vrh